Liječnik ER odgovara na sva vaša pitanja o rješavanju hitne pomoći u zdravstvu ne-Ovid-19

Koje su mjere opreza bolnice koje poduzimaju za zaštitu pacijenata?

Hitne pomoći danas izgledaju vrlo različito nego što bi izgledalo prije šest mjeseci, kaže dr. Sovndal, koji je napisao knjigu koja je uskoro objavljena pod nazivom Krhki. "Čekaonica je postavljena drugačije", kaže on. Umjesto da se pacijenti spakiraju zajedno, oni slijede smjernice za distanciranje socijalnog distanciranja. Svi koji uđu dobivaju masku. Posjetitelji nisu dopušteni. Testovi se vrše na način koji ograničava broj puta u kojem pacijent mora biti prebačen u sobu i izvan njega. Sobe se temeljito očiste između pacijenata. A za neke rezultate ispitivanja, dr. Sovndal kaže da poziva mobitele pacijenata da prenose rezultate, umjesto da odgovaraju u osobnoj zaštitnoj opremi za ponovno ulazak u njihovu sobu.

Postoje i prostorije za negativan pritisak rezervirane za Coid-19 bolesnike, gdje je soba dizajnirana, tako da kad se vrata otvore, zrak iz dvorane ulazi umjesto zraka iz sobe koja prolazi van. Dr. Sovndal kaže da su ove sobe prisutne u svim novijim bolnicama, te da ih neke starije bolnice mogu imati.

Mogu li ići u hitnu pomoć radi nužde bez spova?

Zdravstveni radnici zabrinuti su da ljudi kojima je stvarno potrebna pomoć jednostavno ne dolaze, kaže DR. Sovndal. Ne želi da se pacijenti osjećaju obeshrabrenim da odlaze u hitnu pomoć.

"Ako trebate doći u hitnu pomoć, ako se bojite da imate ozbiljno stanje ili nešto zbog čega se brinete, spremni smo vas vidjeti i sretni smo što vas vidimo", kaže on. "Ako imate stanje koje se tiče, imate jaku bol u trbuhu, kratkoću daha, lošu glavobolju, neurološki deficit, simptome prije moždanog udara-mislimo da biste apsolutno trebali zvati 911 i još uvijek dolazite u hitnu situaciju Odjel za vidjeti. Jer ti uvjeti ne mogu čekati da vide kako odlaze i vide kako vide hoće li se sami sami."

Što ako imam već postojeće stanje, je li sigurno ući?

"Ako ste mi rekli da netko ima već postojeće stanje hipertenzije i srčanih bolesti, a sada im nedostaje daha, ta osoba apsolutno treba ići na odjel za hitne slučajeve jer bi mogla imati srčani udar", kaže dr. Sovndal. "Kad imate već postojeće uvjete, vi ste u riziku da ne samo Coid, riskirate za puno različitih stvari. Ako imate dijabetes, hipertenziju, srčane bolesti, znamo da su ti pacijenti izloženi povećanom riziku za sve vrste problema. I tome dodajete Coid, to znači da su izloženi većem riziku da imaju stvarne životne opasne probleme osim Coida. Dakle, oni još uvijek trebaju ići na hitnu pomoć kada imaju bol u trbuhu, bol u prsima ili kratkoću daha."

Kako se telemedicina koristi u hitnim službama?

U svojoj bolnici, dr. Sovndal kaže da su on i njegovi kolege češće počeli koristiti telemedicinu prije pandemije i da je to povećano u posljednjih nekoliko mjeseci.

"Već smo ionako vidjeli malo guranja u telemedicinu, samo zbog praktičnosti koju nudi ljudima koji obavljaju sastanke, ulazak kad imaju problema s putovanjem, kad su stariji", kaže on. "Mislim da smo sada vidjeli malo pucanja kad smo koidirani, što znači da su svi gurnuli malo teže da bi telemedicina krenula znatno znatno nego prije. Imamo telemedicinu Coid Line, u osnovi koju možete pozvati, a zatim pružatelji primarne njege također stvarno koriste telemedicinu kako bi se pokušali pobrinuti za one pacijente koji imaju samo pitanje ili jednostavne stvari poput punjenja lijekova koje mogu učiniti preko telefona."